Vho ṱanganedzwa kha khamphani ya u pindulela yo khetheaho ya thekinikhala ya Afrika Tshipembe. Ro ḓikumedzela kha u bveledza hafhu mafhungo a mabindu, a mulayo na a zwa mutakalo o dzudzanaho nga nyambo dza ofishala dza Afrika Tshipembe dza 11. Ri dovha hafhu ra ṋetshedza tshumelo ya u pindulela kha vhafarakani vhahulwane mbambadzo vha Afrika Tshipembe, nga nyambo dzi fanaho na Portuguese, Spanish, German na Chinese Mandarin. Mushumo washu woṱhe wa u pindulela wo themendeliwa u swikelela maimo a u pindulela a thekinikhala a dzitshakhatshaka.
Kha vha vhone ndeme ya mushumo washu wo pindulelwaho. Luisimane na masiaṱari o pindulelwaho zwi a fana kokotolo. Mishumo yashu yo pindulelwaho i a swikelelea tshoṱhe nahone a i na phoswo dza mupeleṱo.
This browser does not support the video element.
Ri shuma na vhapinduleli vho khetheaho fhedzi. Musi ri tshi pindulela ḽiṅwalwa ḽa mulayo, ri ḓo shuma fhedzi na mupinduleli wa ndalukanyo dzo teaho wa luambo lwa ḓamuni. Ṱhoḓea dzashu dza akhademi dza mutheo ndi ndalukanyo ya yunivesithi ya Afrika Tshipembe i re mulayoni. Hafhu, vhapinduleli vhashu vhoṱhe vha na tshenzhemo ya miṅwaha ya fumi ya maimo a nṱha a u pindulela. Ri a takalela u vha ṋea dziCV na ndalukanyo, na u saina dziSLA dzi themendelaho ndeme ya u pindulela hashu.
Maṅwalwa avho o pindulelwaho a ṱolwa u edithwa sa zwine vha ita kha Luisimane lwavho. Ri shumisa khomphiyutha u vhona uri maṅwalwa avho ha na phoswo dza mupeleṱo musi o pindulelwa, ri shumisa luambo lwo shumiswaho kha lune ra khou pindulela u bva khalwo nahone a farwa nga nḓila yo dzhiaho. Ri a takalela u vha sumbedza.
Bindu ḽi konaho ḽi ḓisendeka nga vhungoho. Ro fhaṱa bindu ḽashu nga u dzulela u swikelela zwine khasiṱama dzashu dza lavhelela. A ri nga fulufhedzisi ḓuvha ḽa u vhuisa mushumo nga tshifhinga ḽine vhapinduleli vhashu a vha nga ḽi koni.
Kha vha rumele maṅwalwa avho nga imeiḽi, vha sumbedze zwifhinga zwine zwa ṱoḓa mushumo uyo murahu na nyambo dzine ha khou pindulelwa khadzo. A ri nga dzhii tshifhinga tshi fhiraho minete miṱanu u vha fhindula khumbelo dza miredzo nga awara dza zwifhinga zwa bindu.
Province (%) | SA | GP | KZ | WC | EC | MP | LP | FS | NC | NW |
IsiZulu | 23 | 20 | 78 | 1 | 24 | 1 | 4 | 1 | 3 | |
IsiXhosa | 16 | 7 | 3 | 25 | 79 | 1 | 8 | 5 | 6 | |
Afrikaans | 14 | 12 | 2 | 50 | 11 | 7 | 3 | 13 | 54 | 9 |
English | 10 | 13 | 13 | 20 | 6 | 3 | 2 | 3 | 3 | 4 |
Sepedi | 9 | 11 | 9 | 53 | 2 | |||||
Setswana | 8 | 9 | 1 | 2 | 2 | 5 | 33 | 63 | ||
Sesotho | 8 | 12 | 1 | 1 | 3 | 4 | 2 | 64 | 1 | 6 |
Xitsonga | 5 | 7 | 10 | 17 | 4 | |||||
Siswati | 3 | 1 | 28 | 1 | ||||||
Tshivenḓa | 2 | 2 | 17 | 1 | ||||||
IsiNdebele | 2 | 3 | 1 | 10 | 2 | 1 | 1 |
*Data Statistics South Africa: Census in brief (2011) PDF